User:Skrijelj

From Wikipedia, the free encyclopedia

Postojbina Skrijelja, ili Skrelja, jeste Skrelja-Malesija, u Albaniji. Oni su veoma staro Albansko pleme i pominju se jos 1416 godine (Shuflaj Srbi I Arbanasi , 60). Zajedno sa Kastratima bili su susjedi Klimenata (Kelmendi) pa su se neki, kao sto su oni koji su naselili Rugovu, poistovjecivali sa Klimentama (M. Barjaktarevic Rugova 176).

Iz Svoje postojbine - Malesije, Skrijelji su se pokrenuli prema Rugovi, tamo se nastanili i osnovali naselje Shkrele.Oni su i danas u Rugovi vrlo brojni.Prema Novo Pazarskom Sandzaku poceli su da dolaze u vrijeme seobe Klimenata 1700 godine a i kasnije su dolazili narocito iz Rugove.Zbog toga su Skrijelji u Borostici na Pesteri poznato jos i kao Rugovci.

Najvise Skrijelja je na Pesteri, a ima ih u Bihorskim selima: Javorova, Murovac, Dascja Rijeka.Njih ima toliko u Sandzaku, da je neprihvatljiva legenda koju navodi dr M. Lutovac da su oni potomci dva doseljena brata.

Skrijelji su dosli kao katolici ali su tokom vremena svi Islamizirani.Proces Islamizacije dosta je dugo trajao, do druge polovine XIX vijeka, i narocito je tesko sprovodjen kod zena. Sa Islamizacijom je tekao i proces denacionalizacije.Oni Skrijelji koji su naselili Bihorska sela odavno su izgubila svoja etnicka obiljezja i identifikuju se kao Muslimani (Sada Bosnjaci). U najvecoj mjeri su ocuvali svoje obicaje, jezik i navike Skrijelja na Gornjoj Pesteri ( Borostica, Gradac), gdje se i danas govori Albanski.Na Donjoj Pesteri gdje su poslije doseljavanja osnovali selo Skrijelje, dosta su izgubili od svog etnickog obiljezja.

Skrijelji su dosta rano poceli da dolaze u Novi Pazar.Moguce je da su najprije dolazili oni koji bi primiili Islam.U ovom gradu neki od njih su stekli agaluke i znatan ugled.Ipak je najvise Skrijelja koji su doseljeni poslije II svjetskog rata sa starim ili promijenjenim prezimenima.Svi se oni a smatramo da ih ima pribliznno 70 porodica i identifikuju se kao Muslimani.

Dr.Ejup Musovic

Etnicki Procesi i Etnicka Struktura Stanovnistva Novog Pazara

Beograd

1979