User:Martino545
{{UserboxCOI|1=test}}
Osnove elektrotehnike
[edit]Izmjenične sinusne struje
[edit]Formule
[edit]α = ω(kutna brzina) * t + φ(fazni pomak, ako nije spomenut onda je 0)
ω = 2 * π * f
u(trenutni napon) = Um(maksimalni napon) * sin (α + φ)
i(trenutna struja) = Im(maksimalna struja) * sin (α + φ)
I(efektivna struja) = Im /
U(efektivni napon) = Um /
T= 1 / f
t / T = α : 2 * π
R u krugu AC
[edit]U = I * R
P = U * I
L u krugu AC
[edit](induktivni otpor) = /
Hrvatski
[edit]Pisana provjera znanja iz književnosti
[edit]Lirika-književni rod, nastala 750 g.pr.Kr.,mjesto nastanka: Stara (Antička) Grčka.
Lirska pjesma-književna vrsta.
Tema-jedinstveno značenje djela.
Motiv-najmanja tematska jedinica.
Tradicionalni lirski oblici:himna, oda, ditiramb, epitaf, epigram, elegija.
Ritam-izmjena kratkih i dugih stihova.
Ditiramb-posvećena Dionisu, slavi se priroda i životne radosti, primjer:Cvrčak.
Vrste strofa-jednostih,dvostih,...(rekla je da ne treba znati grčka imena npr. monostih,distih).
Tematska podjela lirske pjesme:pejzažna, domoljubna, ljubavna, misaona (refleksivna), socijalna, duhovno-religiozna.
Pjesničke slike: vizualne, auditivne, gustativne,taktilne,olfaktivne
Vrste rima-rekla je da neće biti.
Antun Branko Šimić-uveo slobodni stih u Hrvatsku književnost.
Oblak- Dobriša Cesarić, simbol:oblak-umjetnik, grad-obični ljudi koji nemaju razumijevanja za umjetnika.
Jesenje veče-Antun Gustav Matoš
Pejzažna pjesma-putem krajolika pjesnik izražava svoja unutarnja raspoloženja, ujedno se i divi krajoliku.
sonet-pjesnička forma, sastavljena od četrnaest stihova koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dvije tercine.
simbol-Jablan(još treba objasnit nest).
Vagonaši-Dobriša Cesarić, socijalna lirska pjesma-oslikavanje siromašne sredine, društvene nepravde i problema, npr. ovisnosti, kriminala, bolesti i sl.; izražava žalost i sućut, ali nerijetko i bijes i ljutnju.
Pjesme(rekla je da će biti dio pjesme i da treba napisati pisca i ime pjesme)
[edit]Oblak
[edit]Oblak- Dobriša Cesarić
U predvečerje, iznenada,
Ni od kog iz dubine gledan,
Pojavio se ponad grada
Oblak jedan.
Vjetar visine ga je njiho,
I on je stao da se žari,
Al oči sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari.
I svak je išo svojim putem:
za vlašću, zlatom il za hljebom,
A on - krvareći ljepotu -
Svojim nebom.
I plovio je sve to više,
Ko da se kani dići do boga;
Vjetar visine ga je njiho,
Vjetar visine raznio ga.
Jesenje veče
[edit]Jesenje veče-Antun Gustav Matoš
Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama;
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama.
Iza mokrih njiva magle skrivaju
Kućice i toranj; sunce u ranama
Mre i motri, kako mrke bivaju
Vrbe, crneći se crnim vranama.
Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu
Tek se slute ceste, dok ne utonu
U daljine slijepe ljudskih nemira.
Samo gordi jablan lisjem suhijem
Šapće o životu mrakom gluhijem
Kao da je samac usred svemira.
Zaljubljen u ljubav
[edit]Zaljubljen u ljubav-Josip Pupačić
Volio sam je
kao travu
i kao jasenje,
ko trstiku i kanarinca,
ko uspavanku
i majčino buđenje.
Zaljubio sam se u nju,
u malu djevojku,
u njezine prste nemoćne
u struk kostelje moje
zelene.
Volio sam je,
vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.
Nju, u čijim se kosama
migoljila magla,
nju, čiji je vrat
skladni snop žita,
čiji je hod
šetnja paprati.
Nazivao sam je
vidrom i lasicom,
rijekom i pašnjakom,
srnom
i janjetom.
Jer se svlačila kao zora,
jer se podavala kao svijeća
i otimala
kao živica.
Volio sam je kao ženu,
ko dijete,
ko brata,
volio sam je kao mir
i kao povratak;
nju, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.
Vagonaši
[edit]Vagonaši-Dobriša Cesarić
Socijalna lirska pjesma-oslikavanje siromašne sredine, društvene nepravde i problema, npr. ovisnosti, kriminala, bolesti i sl.; izražava žalost i sućut, ali nerijetko i bijes i ljutnju.
Mi stanujemo u vagonu
Što nije nikada na putu,
U jednom kutu nam je krevet,
A kuhinja u drugom kutu.
Tu svaki vagon dimnjak ima,
Željezni, nahereni, tužni.
U ovom kraju stareži i dima
Najljepši dan poružni.
A naša ulica je duga,
Duga,
I čudno ima ime:
Napuštena pruga.
Sve kuće brojeve imadu,
Pa ima ga i naša, bože moj.
Al nema tako velikog u gradu
Ko naš bijeli željeznički broj.
I vrt imade naša kuća:
Ukraj pruge drač,
Da igrajuć se u njem djeca
Zaborave na glad i plač.
U nedjelju kad stane rad,
Eh, onda bijeda pije, pije;
Zapjeva neko hrapavim glasom,
A neko ženu bije.
Alkohol ubija... znamo, o znamo,
Znamo da alkohol škodi,
No rakije, rakije, rakije amo,
Jer utjehe nema u vodi.
Sada je ljeto... veliko, zlatno.
Odoše bogataši iz grada
Da traže odmora po svijetu,
Al mi smo tu, mi roblje rada.
I naše oči dalje gasnu,
I znoje se u radu dlanovi;
Umjesto nas putovahu svijetom
Naši stanovi.
Nedjelja. Tužno. Znamo, o znamo,
Znamo da alkohol škodi,
No rakije, rakije, rakije amo,
Jer utjehe nema u vodi.
Stilske figure
[edit]Figure dikcije
[edit]Asonanca-ponavljane samoglasnika.
Aliteracija-ponavljane suglasnika.
Onomatopeja-oponašanje zvukova iz prirode.
Anafora-ponavljanje riječi na početku stihova.
Epifora-ponavljane riječi na kraju stihova.
Simploka-ponavljane riječi na početku i kraju stihova.
Anadiploza-riječi s kraja jednog stiha ponavljaju se na početku idućeg stiha.
Figure konstrukcije
[edit]Inverzija-poredak riječi drukčiji od gramatičkog.
Elipsa-Izostavljanje pojedinih riječi iz rečenice.
Polisindeton-nizanje veznika bez gramatičke potrebe.
Retoričko pitanje-pitanje na koje se ne očekuje odgovor.
Asindeton-nizanje riječi bez veznika.
Figure riječi
[edit]Metafora-preneseno značenje prema sličnosti.
Metonimija-preneseno značenje prema stvarnim odnosima.
Sinegdoha-jedna se riječ zamjenjuje drugom.
Eufemizam-pravi se pojam zamjenjuje blažim izrazom.
Epitet-ukrasni pridjev imenici.
Personifikacija-dodjeljivanje ljudskih osobina neživim stvarima.
Alegorija-cijelo djelo je metafora.
Simbol-zamjenjivanje neke riječi njegovom alegorijskom oznakom.
Figure misli
[edit]Poredba-usporedba na temelju zajedničkih osobina.
Antiteza-vrsta poredbe na temelju suprotnih osobina.
Hiperbola-preuveličavanje zbog naglašavanja osjećaja.
Litota-slabljenje izraza.
Gradacija-stupnjevanje dojma.
Ironija-misli se suprotno od onoga što se kaže.
Oksimoron-spajanje nespojivih pojmova.
Paradoks-misao koja je u sebi naizgled protuslovna.
Geografija
[edit]2. pisana provjera - Reljef
[edit]1.Objasni što je reljef i pomoću kojih dviju vrsta procesa na Zemlji nastaje?
Reljef su sve ravnine i neravnine Zemljine površine. Vanjskim procesima i unutarnjim procesima.
2.Kako se zove znanstvena disciplina geografije koja proučava reljef?
Geomorfologija
3.Koje reljefne oblike ubrajamo u uzvišenja na kopnu, a koja u podmorju?
Kopno: brežuljci, brda, pobrđa, gore, planine, planinski lanci.
Podmorje: oceanski hrptovi.
4.Koji reljefni oblici čine udubljenja na kopnu, a koji u podmorju?
Kopno: zavale, kotline, doline.
Podmorje: dubokomorski jarci.
5.Navedi podatke o najvećoj visini na kopnu, te o najvećoj dubini!
Najveća visina-Mount Everest 8848 m
Najveća dubina- Marijanska brazda 11034 m
6.Čime se bavi geofizika?
Fizičkim pojavama i Zemljinim značajkama.
7.Koju metodu najčešće koriste geofizičari u proučavanju Zemljine unutrašnjosti?
Proučavaju potresne valove.
8.Zašto se potresni valovi kroz Zemljinu unutrašnjost kreću različitim brzinama?
Zbog promjene gustoće zemljine unutrašnjosti.
9.Kako nazivamo granice na kojima se mijenja brzina potresnih valova?
Plohe diskontinuiteta.
10.Jedna od ploha diskontinuiteta nazvana je po hrvatskom geofizičaru. Kojem?
Andrija Mohorovičić
11.Geofizičari su dokazali da je Zemlja građena zonalno - navedi koje su to zone?
Jezgra, plašt, kora.
12.Objasni građu i svojstva Zemljine jezgre!
Sastoji se od željeza i nikla, podijeljena je na tekuću vanjsku i čvrstu unutarnju jezgru.
13.Objasni građu Zemljina plašta?
Sastavljen je od stjenovitih kristala, veći je dio tekuć. U središnjem djelu nalazi se magma.
14.U kakvom je agregatnom stanju gornji plašt?
U čvrstom
15.Objasni građu Zemljine kore?
Sastavljen je od silicija, magnezija i aluminija. Dijeli se na kontinentsku koru, oceansku koru i prijelazni tip
16.Izdvoji i opiši tipove Zemljine kore!
Kontinentska-čini najveći dio litosfere.
Oceanska-zauzima najveći dio dna oceana i nekih mora.
Prijelazni tip- dijelovi gdje oceanska kora prelazi u kontinentsku.
17.Što podrazumijevamo pod pojmom litosfera?
Litosferu čine kora i gornji dio plašta.
18.Koliko je stara Zemlja?
4.6 milijardi godina.
19.Kako dijelimo povijest razvoja Zemlje u vremenskom smislu?
Na eone, ere, periode i epohe.
20.Kako se određuje starost stijena?
Pomoću radioaktivnih elemenata.
21.Nabroji geološke eone!
Fanerozoik, Proterozoik, arhaik.
22.U kojem eonu mi živimo?
U fanerozoiku.
23.Objasni podjelu fanerozoika na geološke ere, periode i epohe!
Ere - paleozoik, mezozoik, kenozoik.
Paleozoik:
-periodi: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm
Mezozoik:
-periodi: trijas, jura, kreda
Kenozoik:
-periodi: paleogen,neogen
-epohe: pleistocen, holocen
24.Kako se naziva grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena?
Petrologija.
25.Koje su 3 glavne skupine stijena prema načinu nastanka?
Magmatske, sedimentne, metamorfne.
26.Objasni podjelu magmatskih stijena i njihov nastanak (navedi primjere!)
Dubinske-nastaju pod Zemljinom površinom(granit).
Površinske-nastaju na površini Zemlje(bazalt,opsidijan,plovučac)
27.Koja je glavna odlika sedimentnih stijena?
Slojevitost.
28.Kakve mogu biti sedimentne stijene po načinu postanka?
Klastične, kemijske, organogene.
29.Navedi primjere!
Klastične-glina,pješčenjak,konglomerat,breča.
Kemijske-halit(kuhinjska sol),sedra,travertin.
Organogene-vapnenac,dolomit,kaustobioliti.
30.Kakve stijene nazivamo kaustobiolitima?
To su stijene sastavljene od ugljika i ugljikovodika.
31.Navedi primjer takve stijene!
Ugljen.
32.Objasni nastanak metamorfnih stijena i navedi primjer!
Nastaju preobrazbom drugih stijena. Mramor, gnjas, škriljavac, kvarcit.
33.Koju teoriju je utemeljio 1915. godine njemački geofizičar Alfred Wegener?
Teoriju o plutanju kontinenata.
34.Objasni pojam Pangea!
Jedinstveno kopno.
35.Na koliko je velikih ploča razlomljena litosfera?
7.
36.Kako nazivamo njihove granice? (možda je krivo)
Konstruktivne, destruktivne i konzervativne granice.
37.Što se događa na konstruktivnim granicama?
Ploče se razmiču i nastaje pukotina kroz koju magma prodire na površinu.
38.Što nastaje na njima?
Hrbati.
39.Kako nastaju destruktivne granice litosfernih ploča?
Podvlačenjem jedne ploče pod drugu.
40.Zašto ih nazivamo destruktivnim?
Jer se uništava ploča koja se podvlači
41.Što nastaje na mjestu podvlačenja?
Dubokomorski jarci i vulkanski otočni nizovi.
42.Što se događa na konzervativnim granicama litosfernih ploča?
Ploče se mimoilaze.
43.Objasni što su orogeneze ili orogenetski pokreti?
To su procesi kojima nastaju planine.
44.Nabroji orogeneze koje su se dogodile tijekom geološke prošlosti Zemlje?
Kaledonska, hercinska i alpska.
45.Kako nazivamo dugotrajna pomicanja dijelova Zemljine kore, a očituju se u podizanju i spuštanju mora?
Epirogenetski pokreti.
46.Objasni pojmove transgresija i regresija!
Transgresija-podizanje morske razine.
Regresija-povlačenje morske razine i uzdizanje kopna.
47.Kako se nazivaju pojave vezane uz izbijanje i izlijevanje užarene mase na Zemljinu površinu?
Vulkanizam.
48.Koja je razlika između erupcije i izljeva magme?
Erupcije su snažni procesi, a izlijevanja mirni procesi.
49.Objasni koje su popratne vulkanske pojave koje često znače prestanak vulkanske aktivnosti?
Fumarole, mofete, solfatare i gejziri.
50.Gdje se nalaze najpoznatije vulkanske zone?
Na granicama litosfernih ploča.
51.Sto sve može uzrokovati potrese?
Zbog urušavanja Zemljine površine, erupcija vulkana, zbog kretanja litosfernih ploča.
52.Kako nastaju tsunamiji?
Kad nastane podmorski potres.
53.Objasni pojmove hipocentar i epicentar?
Hipocentar-mjesto gdje potres nastaje.
Epicentar-mjesto na Zemljinoj površini koje se nalazi okomito nad hipocentrom.
54.Koja znanost proučava potrese?
Seizmologija.
55.Kako se zove uređaj koji registrira potrese?
Seizmograf.
56.Pomoću kojih ljestvica se izražava jačina potresa? Objasni ih!
Richterova ljestvica-mjeri količinu oslobođene energije.
MCS ljestvica-mjeri snagu i učinak potresa.
57.Objasni načine trošenja stijena!
Mehaničko trošenje-zbog rastezanja i stezanja stijena zbog temperaturnih razlika.
Kemijsko-raspadanje zbog promjene kemijskog sastava.
Organogeno-raspadanje djelovanjem živih organizama
58.Koji se padinski procesi mogu dogoditi na strmim padinama?
Spiranje, klizanje, jaruženje, puženje, urušavanje, odronjavanje, tečenje.
59.Na koje 3 etape je podijeljen rad tekućica?
Erozija, transport i akumulacija.
60.Kakav presjek ima riječna dolina?
Slovo V.
61.Koji reljefni oblici nastaju riječnom erozijom?
Vodopadi, slapovi, riječna dolina.
62.A riječnom akumulacijom?
Poloj, delta, estuarij.
63.Objasni proces abrazije!
Razorni rad valova.
64.Što nastaje abrazijom na strmim obalama?
Klif.
65.Koji reljefni oblici nastaju akumulacijom na niskim obalama?
Prudovi.
66.Objasni razliku između delte i estuarija!
Delta-razgranato ušće.
Estuarij-poplavljeno riječno ušće.
67.Objasni razliku između rijasa i fjorda!
Rijas-zaljev koji nastaje potapanjem riječnog ušća.
Fjord-duboki zaljev strmih strana koji nastaje potapanjem ledenjačkih dolina.
68.O čemu ovisi oblikovanje pustinjskog reljefa?
O vjetru.
69.Kako nazivamo proces razornog djelovanja vjetra?
Eolska erozija.
70.Što nastaje razornim radom vjetra u pustinjama? (možda je krivo)
Gurovi.
71.Kako nastaju dine?
Nakupljanjem pijeska-akumulacijom.
72.Prikaži koroziju vapnenca kemijskom formulom!
CaCO3+H2O+CO2=Ca(HCO3)2+Crvenica
73.Koji tip reljefa nastaje?
Krški.
74.Navedi površinske krške oblike!
Kamenice, škrape, ponikve, uvale u kršu, polja u kršu.
75.Navedi podzemne krške oblike!
Jame, špilje.
76.Objasni razliku između jame i špilje!
Jama ima okomiti, a špilja vodoravni ulaz.
77.Koje vrste siga možemo vidjeti u špiljama?
Stalaktite (sa stropa), stalagmite (s poda) i stalagnate (stupovi).
78.Objasni pojam snježne granice!
Visina iznad koje se snijeg ne topi.
79.U kakvom je odnosu s geografskom širinom?
Visina granice se snižava s porastom geografske širine.
80.Kako se naziva udubljenje u planinama u kojima nastaje led?
Cirk.
81.Objasni proces egzaracije!
To je razorni rad ledenjaka.
82.Kakav presjek ima ledenjačka dolina?
Slovo U.
83.Što nastaje akumulacijom razorenog materijala (tila) koji je nosio ledenjak?
Morena.
KARTOGRAFSKA PISMENOST • najviša i najdublja točka na Zemlji • litosferne ploče - primjeri međusobnog kretanja, reljefni oblici na njihovim rubovima