Jump to content

User talk:Yosefhcristina

Page contents not supported in other languages.
From Wikipedia, the free encyclopedia

Istória sedu komputadór harii foun ne ' ebé akontese iha 1822 ne ' ebé hahú ho kriasaun ida calculating instrumentu sira ne ' ebé hanaran Makina Diferensa ne'e uluk harii hosi mathematician bloody Britániku sira ne ' ebé naran Charles Babbage. Nia kria instrumentu calculating ida ne ' ebé mak bele uza hodi halo kálkulu meza matemátika ida.

Tan neʼe, tinan balun nia laran hafoin harii foun kona-ba instrumentu ne ' ebé kálkulu iha 1833, Charles Babbage Diferensa Makina kompleta ona ninia konseitu kemudain en-jerál no kle'an liu tan nia naran Makina Analytical. Instrumentu ida-ne'e fó kapasidade atu compute kálkulus hirak ne ' ebé oin-oin buat ida, tan neʼe, ba dala uluk ferramenta mak koñesidu nu'udar Objetivu Digital Computer.

Charles Babbage gravasaun boot mak kontribuisaun boot ida ba mundu nian computing ohin loron, artigu prinsípiu servisu sira kona-ba instrumentu gravasaun Charles Babbage rua ne'e mak sai hanesan prinsípiu báziku sira-ne ' ebé underlies kriasaun komputadór ohin loron nian. dezde dezkobre importánsia Charles Babbage diuluki hanesan ne'e "Aman kona-ba Modernu Computer".

Ho ida-neʼe la menus liu tinan lima liu tiha introdusaun kona-ba Makina Analytical, peritu iha área matemátika Prof. Howard Aikem husi Universidade Harvard hahú konsepsaun computer ida ne ' ebé iha hela programa sira-ne ' ebé nia hala'o aritmétiku no operasaun logic ne ' ebé bele halo kompletu duni automatikamente mechanically grupu iha 1937. Maibé agradesimentu tulun no apoiu husi empreza IBM instrumentu ne ' ebé mak ita bele rezolve grupu tuirmai iha balu nia naran ida-neʼe "Harard Marcos haʼu Kilat Ejijensia Controlled Calculator (ASCC) iha 1944.

Ida ne'e computer ne'e mehi ne ' ebé Charles Babbage tuirmai ho susesu goza husi Howard Aikem. Komputadór ne ' ebé halo husi Prof. The Aikem Howard kedas sai populár iha tempu, maibé bainhira kompara ho komputadór ohin nian kona-ba komputadór sira ne ' ebé halo klaru Howard Aikem tiha ona iha oin-oin tan neʼe, ema diferensa rua kona-ba fízika, karakterístika no lalais.

Ne'e terlahirnya istória badak ida mákina ida-ne ' ebé sai loron hotu-hotu ne ' ebé naran Komputadór ba ita-nia belun. Somoga postu ida ne'e bele aumenta ba ita-nia koñesimentu kona-ba istória computing ba ema hotu-hotu. (Lee mós kona-ba: Komprensaun Computer Oradór no Funsaun)