User talk:Ђорђе Д. Божовић

From Wikipedia, the free encyclopedia
Jump to: navigation, search
User talk:Ђорђе Д. Божовић/Archive 1

Thank you I am fed up with individuals who have no idea and want to turn black into white and vice versa.

Template:Slavic languages[edit]

Why do you keep adding Croatian and Serbian under Serbo-Croatian? The Serbo-Croatian language is a separate language that was created in 1850 from Croatian and Serbian languages which have been spoken for a thousand years before the Vienna Agreement. Both of these languages are recognized internationally, they are official languages of more than one country, they have their respective standards regulated by institutions and a history of literature. By denying the differences between them and negating their status you are offending millions of people. They do belong to the same diasystem, but that doesn't make them any less of a language. I understand that there is a problem in sorting the various languages and dialects in the territory of former Yugoslavia, but you need to have uniform criteria for all languages. Please, be objective! Mrcina —Preceding unsigned comment added by 85.10.62.69 (talk) 22:24, 8 December 2007 (UTC)

No, Serbo-Croatian is not a separate language. As a literary language, it was a phase in the history of the Serbian and Croatian (and other Central South Slavic) languages, during which they had a common standard and a common name. That is, it was not created in the 19th century out of Croatian and Serbian, but it was Croatian and Serbian of that time. Also, "Serbo-Croatian" is a unitary name, an umbrella term for the languages of the Central South Slavic diasystem, and that's why they are sorted like that in the template. If you prefer, instead of "Serbo-Croatian" you could also put "Central South Slavic", but it is necessary to keep them together in order not to create usual nationalist edit wars from either side. (Serbian users, for example, would not have accepted Montenegrin listed as a separate language, while Croatian users might not accept Bunjevac or Šokac as separate languages. That's why we came up with this solution in the first place.) --George D. Božović (talk) 15:16, 9 December 2007 (UTC)
Thank you very much for your answer. The current template is rather confusing to me. Can we please have Central South Slavic diasystem as a subgroup of South Slavic languages like in this template Template:South Slavic languages sidebar? Or maybe just replace "Serbo-Croatian" with "Central South Slavic" like you suggested? Both are fine with me and, I think, would better suit Bosniaks, Montenegrin, Bunjevac and Šokac as they do not consider themselves (or their language) whether Croatian nor Serbian. Mrcina (talk) 19:44, 9 December 2007 (UTC)
Sure, I have already replaced it with "Central South Slavic," which is probably a more neutral name for this diasystem than "Serbo-Croatian." --George D. Božović (talk) 15:17, 10 December 2007 (UTC)

IPA[edit]

How skilled at IPA are you George? --PaxEquilibrium (talk) 23:08, 14 January 2008 (UTC)

I need them for the following articles:
Andrija Radović
Nikola Petanović
Đurađ II
Do you think you could do them perhaps? --PaxEquilibrium (talk) 23:23, 14 January 2008 (UTC)

Scripts[edit]

I've done some thorough researching of the history of linguistics, and it seems that I now know less than I knew before.

So, Glagolitic was originally known as "Curillic" and the Cyrillic scrip was simply known as "the Serb script" until the 16th century? --PaxEquilibrium (talk) 21:32, 7 February 2008 (UTC)

Причај по нашки :)--Vojvodaen (talk) 12:32, 15 February 2008 (UTC)
This is English wiki. --PaxEquilibrium (talk) 17:25, 17 February 2008 (UTC)
Of course, I know all that. I was just shocked after I read that I read that in the "History of the Serb people" (that "Cyrillic" is used for Cyrillic for the first time in the 16th century). --PaxEquilibrium (talk) 18:02, 17 February 2008 (UTC)

Template:South Slavic languages sidebar[edit]

Hi Đorđe. With your latest edit you merged the Central South Slavic diasystem (Srpskohrvatski) with Western South Slavic (Slovenian). Is there any reason for that? Regards, BalkanFever 04:43, 23 March 2008 (UTC)

Yes, there is. Western South Slavic group actually consists of both Slovene and Serbo-Croatian languages (also referred to as Central South Slavic, which is a term coined by Croatian linguist Dalibor Brozović as I recall), not only Slovene. --George D. Božović (talk) 21:49, 24 March 2008 (UTC)
Also, I put Torlakian under Western South Slavic dialects because it is a Western South Slavic dialect, as explained by Serbian dialectologist Pavle Ivić. :) --George D. Božović (talk) 21:49, 24 March 2008 (UTC)
OK then, thanks. BalkanFever 00:20, 25 March 2008 (UTC)

Church-Slavonic & Serb-Slavonic[edit]

...could you do me a refresher course please? --PaxEquilibrium (talk) 11:38, 25 April 2008 (UTC)

Pozdrav[edit]

Hej Djordje, pogledaj molim te ovu glupost: http://en.wikipedia.org/wiki/Category:Balkans

Cesku stavili na Balkanu, kakav idiotizam:-)). Nije tesko pogoditi ko je to mogao uraditi, a to je niko drugi nego poznati ustaski debili, koji ne zele shvatiti da je 'njihova lijepa' tipicna Balkanska provincija. Zbog takvih kao njih ce i ostati na Balkanu jos dugo, dugo, ha, ha. Oh, by the way, isti mentalci su i opet otklonili hrvatsku zastavu sa lista Balkanskih zemalja. Mozes li staviti stvari u redu na clanku o Balkanu i na linku koji sam ti dao? Puno pozdrava. 24.86.127.209 (talk) 05:35, 24 May 2008 (UTC)

Dje si brate[edit]

Dje si brate! I ja sam Bozovic. Iz kojega plemena si? —Preceding unsigned comment added by Apiya (talkcontribs) 12:34, 28 May 2008 (UTC)

Teslina rasprava[edit]

Brate dragi šta si ti tereta iznio u raspravi o Teslinoj nacionalnoj pripadnosti!! Sa ovim g.... zapadnjacima od kojih neki ne znaju šta je to nacionalnost. Ili imaju više značenja za to, pa koriste kako im je zgodnije. Pozdrav!

--Čikić Dragan (talk) 20:07, 29 May 2008 (UTC)

Talk:Montenegro[edit]

Considering you're a linguist, you might be interested in the very intriguing ongoing discussion over there.

Cheers! --PaxEquilibrium (talk) 22:52, 3 June 2008 (UTC)

Pozdrav ponovo[edit]

Hej Djordje, daj molim te ako mozes da ucinis nesto da mi pomognes da prijavim ovih nekoliko hrvatskih nacionalista, koji pretstavljaju lazne mape i neistine u clancima o 'Stokavskom dijalektu' i 'Srpskohrvatskom jeziku' na engleskoj wikipediji, i sa kojima se svadjam na stranicama za razgovor. Evo link od prepucavanja: http://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Shtokavian_dialect

Ako mozes, takodje, ispravi i mapu stokavskog dijalekta, koju su ovi zlocudi osakatili bez dijela gdje je Srbija i Crna Gora; link: http://en.wikipedia.org/wiki/Shtokavian_dialect kao i tabele (templates) o Juzno Slavenskim jezicima, o kojima se nasa vruca 'rasprava' vodi i koje su oni namjerno promjenili. Hvala puno i pozdrav.24.86.116.250 (talk) 06:05, 10 October 2008 (UTC)

Hm, da. To je vrlo vruća tema u skorije vreme, i predmet je sporova a pritom ne može biti prostija i jasnija. Mišljenja sam, kao i ti, da se štokavsko narečje mora jedino posmatrati kao jezični sustav za sebe, nezavisno od narodnosti govornikâ štokavskih dijalekata, a iz kojega sustava onda nastaju današnji književni jezici kao pisane nacionalne varijante opšteg govornoga dijalekta. Ove karte pokazuju samo dijalekte u Hrvatskoj, zatim se njima dodaju prostori gde žive Hrvati u BiH, a potom se pokazuju dijalekti Hrvatske i BiH. To je u redu, ako se želi ograničiti samo na taj prostor, a i to što se svi dijalekti navode kao hrvatski može se podneti znajući da bi se isto tako svi mogli navesti kao srpski, dakle tačnije bi bilo reći srpskohrvatski odmah na početku, no nije važno. Dakle, njihove karte nisu loše, osim što pokazuju samo deo štokavskoga narečja. (Neka se ima u vidu to što je podela na zapadnoštokavsko i istočnoštokavsko narečje, koje se danas laćaju neki nacionalisti, važila samo u ranom srednjem veku, ali danas ne dolazi u obzir!) U članku zaista nedostaje makar i jedna karta celokupnoga štokavskog prostora. --George D. Božović (talk) 01:35, 15 November 2008 (UTC)
Upravo, te tri karte u članku o štokavskom narečju uopšte ne pripadaju tamo, nego im je mesto u članku o dijalektima hrvatskog jezika, kao onima dijalektima zajedničkog narodnoga jezika kojima se koriste Hrvati. One uopšte ne pokazuju štokavsko narečje, nego hrvatske dijalekte, znači mesto im je u članku o hrvatskom jeziku. U članku o štokavskom narečju dobro bi došla i ova karta: http://commons.wikimedia.org/wiki/Image:Shtokavian_Subdialect_en.png ili neka Ivićeva, Brozovićeva; verovatno i J. Lisac ima koju u svojoj novoj dijalektologiji, ali ne znam jer mi ona još nije došla do ruku. --George D. Božović (talk) 01:41, 15 November 2008 (UTC)
Neka se ima u vidu to što je podela na zapadnoštokavsko i istočnoštokavsko narečje, koje se danas laćaju neki nacionalisti, važila samo u ranom srednjem veku, ali danas ne dolazi u obzir! - Oh really? ^_^ Ta podjela je genetsko-dijalektološka, i zasnovana je na čitavom nizu izoglosa i dandanas vrlo živih koje povezuju zapadnoštokavske govore s kajkavskim i čakavskim idiomima, istočnoštokavske s torlačkima, za razliku od ovih velikosrpskih "istočnohercegovačkih" (Ivićeva izmišljotina) i sl. fantazmičkih grupacija zasnovanim na arbitrarnim geografsko-fonološkikm kriterijima, dijakronijski potpuno slijepih, a nazivoslovno motiviranih posve bjelodanim teritorijalno-imperijalističkim težnjama (Slavonija je baš "istočna Hercegovina", LOL) i danas nasreću većma prevladanih od strane stručnjaka. A sad, to što si ti tabula rasa po tom pitanju je tvoj problem... Prelistaj deder malo Liščevu knjigu, dosta je dobra iako ima nekih manjih grješkica. --Ivan Štambuk (talk) 05:34, 15 December 2008 (UTC)
Ivane, jesi u pravu u tome što je tačno kako su neke odlike zapadne i istočne štokavštine sačuvane do danas u štokavskim dijalektima — sâm istočnohercegovačko-krajiški dijalekat i te kako je jasno polarizovan na istočne i zapadne govore. Međutim, oni i dalje pripadaju tom jednom dijalektu, jer ih mnogo više drugih osobina povezuje, nego što ih razdvajaju na dve poddijalektalne grupe. Ti grešiš u tome što potcenjuješ značaj seoba koji ističe Ivić. Upravo seobe stanovništva iz istočnohercegovačkog žarišta doprinele su tome da se dijalekatska slika unešto izmeni, i da današnje jedinstveno štokavsko narečje zameni prvobitna dva, istočno i zapadno. Jer, nanosi seoba potisnuli su starije i zapadnije dijalekte, odnosno dijalekatske osobine, te raširili mlađe i istočnije. Sâm naziv dijalekta ne govori ništa o njegovim osobinama; isti je dijalekat u Slavoniji, u Lici i u istočnoj Hercegovini, a kako će se on u dijalektologiji zvati pitanje je dogovora i najbanalnija je moguća stvar. (Ivićev naziv „istočnohercegovački“ zasnovan je na tome što se ovaj dijalekat upravo raširio iz istočne Hercegovine, koja je bila njegovo, kako rekoh, žarište. Ništa on ne govori o prostiranju toga dijalekta; kako bi ti predložio Iviću da ga nazove, da te je kojim slučajem tada bio pitao: „Ivane, kako da nazovem dijalekat kojim se govori u Hercegovini, diljem Bosne, Crnoj Gori, zapadnoj Srbiji, Slavoniji i hrvatskoj Krajini? Šta bi mu rekao, istočnohercegovačko-bosansko-crnogorsko-zapadnosrbijansko-slavonsko-krajiški? Danas ga dijalektolozi nazivaju „istočnohercegovačko-krajiškim“, što je ime koje, po mom mišljenju, ne samo što sasvim zgodno pokazuje krajnju zapadnu i krajnju istočnu tačku njegova prostiranja, već i otkriva njegovu podeljenost na dve grupe, jednu na zapadu u Krajini, i nešto šire, i jednu na istoku u Hercegovini, i nešto šire.) Sem toga, Lisac ništa ne odstupa od ovakvog stanja dijalekata — i kod njega je istočnohercegovački dijalekat isti kao kod Ivića, kao što i jeste, a ako si ti pametniji od svih oko sebe, sedi pa napiši svoju knjižicu, ili možda i sâm malo prelistaj ove već postojeće. Jesam li ja tabula rasa ili nisam, to je, upravo tako, samo moj problem, a ti si, izgleda, vrlo neodgojen, prepotentan i egocentričan, i to je tvoj. :) --George D. Božović (talk) 22:45, 23 December 2008

(UTC)

Potpuno si u pravu Djordje, i uzalud je trositi vremena sa ovakvim bolesnim stvorenjima kao sto je Ivan Stambuk. Samo ponavlja svoju bezvrijednu nacionalisticku retoriku kao pokvarena ploca, sve uz paranoju od nekakve 'Velike Srbije'. Kakav je on paranoik i jadnik. Nemam vise rijeci, svasta se izrodi na ovome svijetu, to je zalosno. Samo cu da dodam da sve uvrijede koje taj Ivan Stambuk salje drugima odnose se samo na njega samoga i otslikavat ce samo njega i njegovo problematicno ponasanje. Pozdrav i Sretna Nova Godina.24.86.116.250 (talk) 01:35, 9 January 2009 (UTC)

U rodoslovno-narječnom jezikoslovlju jedino što je bitno i jesu razlike i njihovi dijakronijski odnosi. Jednom kad se dogodi "razdvajanje" na stablu, nema više "združivanja".
pravo seobe stanovništva iz istočnohercegovačkog žarišta doprinele su tome da se dijalekatska slika unešto izmeni, - da, dovele su do koineizacije i zatiranja negdanjih znatno većih razlika kad je postojao pravi narječni prijetok. Naravno, dislokacija ~2M duša 1990-ih zbog velikosrpskog ekskurzusa u BiH i Hrvatskoj, kao i školovanjem/medijima/urbanizacijom propagirano širenje "standardnog jezika" posljednjih 60-70 godina je poprilično izmjenilo prostornu sliku, tako da su manje-više svi narječni zemljovidi danas u grubim crtama zastarjeli.
Problem je što cijeli koncept te tzv. "istočnohercegovšćine" bazdi nadaleko po velikosrpstvu kao artificijelna grupacija ne odveć važnih izoglosa (nit je neoštokavska retrakcija isključivo ijekavska, nit je ijekavština isključivo neoštokavska etc.) koja se vrlo zanimljivo podudara sa izvjesnim političkim načertanijama. I raspad jata i naglasni obrasci debelo kronološki predatiraju te seobe, i mogu se naći u predjelima u kojima daleko da se može pričati o nekakovoj srpskoj (vlaškoj, crnogorskoj..) imigraciji.
Istina je da nažalost Lisac većma preuzima politički-blagoslovljenu sliku iz Juge, iako i on polako razbija neke mitove (npr. o primjesama ikavštine/čakavštine u starodubrovačkih pisaca koja se se tobože "nije govorila" eda bi se legitimizirale i velikosrpske aspiracije na Dubrovnik i "čisti narodni jezik" u koji su se djela "prevodila" od strane Karadžića i njegovih zatucanih idolopoklonika), no stasaju novije generacije koje hrabro kroče put naprijed iz sivila komunističkih pseudoznanstvenih teorija :) --Ivan Štambuk (talk) 23:27, 24 December 2008 (UTC)

Ha, ha, kakve li gluposti mogu dolazit iz poremecenog mozga ovog Ivana, joj!C,C,C,C:)) 24.86.116.250 (talk) 01:35, 9 January 2009 (UTC)

Tačno tako, ovaj istočnohercegovački koji znamo je, sve u svemu, uveliko — dijalekat dinarskih Srba. To je onaj dijalekat kojim govore Srbi u istočnoj Hercegovini i drugim mestima koja su naselili isti ti dinarski Srbi odatle. Zato on ne može sasvim obuhvatiti mnoge autohtone govore koje inače kao da obuhvata kada se prikaže na zemljovidu tako kako smo navikli. A ti su autohtoni govori zapadnoštokavski; tu su, naravno, i dubrovački i istočnobosanski i slavonski govori i ijekavski dijalekti Hrvata i Bošnjaka na novoštokavskom prostoru. Međutim, oni jesu pretrpeli jak uticaj ovoga dijalekta, što se i očituje, na primer, u znatnom gubljenju starodubrovačke ikavice i čakavskih osobina, ili u potiskivanju ikavice u starijim dijalektima Bosne. Tu se mi nemamo oko čega ne složiti.
Ono oko čega se ne slažemo jeste kako bi se štokavski dijalekti prikazali na karti — dok ja pretpostavljam jedno narečje i podelu na istočne i zapadne dijalekte stavljam u drugi plan, s tim da verujem kako postoje dijalekti koji se i ne mogu u celosti svrstati u jedne odnosno druge, jer samo neki njihovi govori čuvaju osobine jednog a neki drugi ne (kao istočnohercegovački ili, svakako, i vojvođanski dijalekat); ti bi ga radije podelio na zapadno i istočno narečje, tj. na dva odelita narečja, za što ja mislim da bi samo bespotrebno povećalo broj dijalekata unutar tih narečja, koji bi i uprkos tima razlikama koje jesu u jednom pogledu bitne ipak bili umnogome slični međusobno, u drugom pogledu, da bih ih ja mogao nazvati odvojenim dijalektima. --George D. Božović (talk) 03:01, 28 December 2008 (UTC)
Problem je Božoviću što se tim "dijalektom dinarskih Srba" govori i u područjima gdje njima nema previše traga (recimo u dolini Neretve odakle sam ja), te bi ga tako nacionalno krstiti mogao samo netko tko ima nekakove pretenzije na njegove govornike koji nisu Srbi. Teško je zamisliti kako bi se 13-16 st. kad se većina za taj "istočnohercegovački" relevantnih izoglosa širila narodi po nacionalnosti (Srblji, Hrvati, Vlasi, Bošnjaci, Crnogorci etc.) bili toliko zemljopisno ili uljudbeno razdijeljeni da bi se moglo govoriti o nekakovim "etničkim dijalektima". Kao što rekoh - sama koncepcija "istočnohercegovačkoh narječja" jer po nekima nategnuta, uvedena ponajprvo po slaboumnim političkomotiviranim i prije svega krajnje imaginativnim kriterijima 19 stoljeća a koji se i dandanas nažalost debelo vuku. Koncept "dijalekta" je samo zamišljen misaoni uređaj za oblikovanje u svežnja skupinu izoglosa koje su na neki (obično arbitraran i subjektivan) način uzajamno povezane, eda bi im nazivoslovno bilo lakše manipulirati. Još i ako neke od izrazito važnih izoglosa nisu isključive za danu grupaciju (npr. većspomenute neoštokavska retrakcija i i(j)ekavski odraz jata), a bez toga ne čine validan čvor u genetičkoj razredbi, tada faktor arbitrarnosti raste i postaje sve više i više konotiran predrasudama raščlanitelja. Danas, kada barem 90% slavista nije ni svijesno da primjerice "južnoslavenski", "zapadnoslavenski", pa čak i "istočnoslavenski" (uzevši u obzir najnovija dostignuća filologije staronovgorodskog narječja u djelima Zaliznjaka et al.) nisu nikakve genetske "grane" već obični ostatci negdanjeg narječnog prijetoka koji nije imao praktički nikakvih formalnih granica, teško je očekivati i naprjedak u shvaćanju nečega toliko škakljivog i imanentno izuzetno složenoga poput dijakornijske razredbe i uzajamnog odnosa narječja na tom tzv. "srednjojužnoslavneskom" području (koji ni samo po sebi dokazano nije genetski čvor). Jedini ispravan pristup bi bio izgradnja dijakronijskog zemljovida širenja pojedinih izoglosa u povijesnom razdoblju (jasno naznačavajući sve spekulativnog sadržaja, bez obzira koliko se "zdravorazumski" nešto činilo), i pustiti računalo da probavi ulaznu matricu i izbljuje aproksimativno najvalidnije filogenetsko stablo i pripadajuće narječne grupacije. Svaka izoglosa je u svom širenju potpuno ortogonalna (mada moguće i pod utjecajem/utječući) na širenje drugih, te u suštini svaka sama za sebe predstavlja mali čvor u Stammbaumu, odnosno drugim riječima potrebno je višedimenzionalnom kronološkom analizom reducirati genezu današnjeg (ili negdanjeg) stanja i prjeslikati ga u ono što danas vidimo na tom tzv. "narječnom zemljovidu".
Što se tiče starodubrovačke ikavice (Š. Menčetić, Dž. Držić etc.) i općenito čakavizama u leksiku starodubrovačkih pisaca - ona je tu zbog prirodnog polažaja susjednog čakavskog područja s kojima je govor dubrovnika dijelio (ne "bio pod utjecajem") dotične izoglose. Jat se u čakavskim govorima izgubio oko stoljeće ranije nego u štokavskim, i prirodno je da je u okolici južnočakavskih narječja (gdje je dobio "ikavski" odraz) ta izoglosa podijeljena sa susjednim zapadnoštokavskim idiomima. Ako pogledaš neke moliškohrvatske tekstove na mundimitar.it, koji, naknadni razvitak na stranu, trijebaju odražavati to pred-koineizacijsko (odnosno "predmigracijsko", kako vi Srbi to volite reći :D) stanje stapanja južnočakavštine i zapadnoštokavštine, sasma je razvidno da nema ni govora o nekakovom "anomalnom" pojavljivanju ikavizama u djelima dubrovačkijeh poeta kojih tobože nije bilo u govornom jeziku. Posve je besmisleno (ja bih još dodao, čisto fašistički) tvrditi da to što se neka pojedina izoglosa (recimo neoštokavska retrakcija naglaska) prije nekoliko stoljeća izvorno (adaptivnom radijacijom, pri čemu svaka promijenjena točka može postati novo žarište) širila iz područja koje pripada govornicima koji se danas deklariraju kao pripadnici etničke skupine X automatski povlači da su svi govornici nekog obližnjeg i srodnog narječja a koje je više ili manje zahvaćeno širenjem dotičnice i sami time nekako etnolingvistički "integrirani" (odnosno mogu da budu integrirani, a bez da toga budu svijesni, nakon nekoliko stoljeća od strane pojedinijeh jezikoslova sa sumnjivom motivacijom) s govornicima idioma odakle dotičnica izvorno ponire, čak i ako postoji kako uljudbeni tako i samodeklarativni kontinuitet pripadanja etničkoj skupini Y kod ovih potonjih. Jat je bio anomalan zvuk u fonološkom sustavu (barem u fonetskoj vrijednosti "zatvorenoga e" kakav se dadne rekonstruirati za nekakov "prazapadnojužnoslavenski"; drugdje u Slaveniji je vrlo izvjesno imao drugojačiju vrijednost), i njegov odraz se IMHO mora ponajprvo razmatrati kao arealna (supranarječna) osobina, i to uza sve ne previše važna. Nažalost, "srpskohrvatska" terminologija o jeziku u dvije "varijante" primarno separiranim odrazom jata, i udomaćenost u kolektivnoj svijesti kako običnjaka tako i stručnjaka o "ijekavskim", "ikavskim" i "ekavskim dijalektima" je učinila svoje, pa danas imamo stanje kakvo već imamo. Mene nitko na svijetu ne može uvjeriti da ima smisla promatrati ikavske zapadnoštokavske govore kao nešto "odvojeno" od susjednih mu ikavskih čakavskih govora, a što se radi nažalost i dandanas zapravo svagdje i od strane svakog. Slavistici u ovom stoljeću predstoji ono što se u 20. stoljeću dogodilo poredbenopovijesnoj indoeuropeistici: "desanskrtizacija" (kako je to već nazvao jedan ugledni njemački filolog) - lišavanje svih predrasuda naslijeđenih iz romantičarskog 19. stoljeća, kad je proces "izmišljanja naroda" na osnovi zamišljenih projekcija odnosa idioma govornika bio intelektualna masturbacija nekolicine eltitista koji su ne samo bili debelo odcijepljeni od stvarnosti, nego igrali prljavu igru u svrhu kojekakvih režima kojima je na umu bio kako zator stoljećima oblikovanih čitavih kulturnih krugova (koji su tu neovisno percepira li ih netko ili ne, odnosno želi ih ili ne percepirati), tako i oblikovanje novih pseudonaroda. --Ivan Štambuk (talk) 23:59, 15 January 2009 (UTC)
Ivane, molim te, oprosti mi što ovoliko kasnim s odgovorom — imao sam drugih obaveza u poslednjih mesečak dana, a na Vikipediju i inače veoma retko zalazim. Glupavo sam se izrazio kada sam rekao „dijalekat dinarskih Srba“; svakako da je besmisleno potencirati kako ijedna izoglosa može biti etnički pretpostavljena, i to još u 16. veku. Ja sam u stvari govorio o nečemu drugome (o mlađim ijekavskim govorima u istočnoj Hercegovini i slivu Drine, isključivo istočnoštokavske boje, a čiji su većina govornika danas Srbi — jer o tome sam tada bio razmišljao), a nadovezao sam se na priču o ivićevskom istočnohercegovačkom dijalektu, što nije imalo veze jedno s drugim. :) Tačno je da „mi Srbi“ volimo da kažemo predmigracijsko stanje — ali je ružno od tebe što pretpostavljaš odmah da sam ja Srbin i lepiš mi nacionalnu etiketu. Kada govorim kao dijalektolog, ja svakako to ne govorim kao Srbin i svakako ne govorim ni iz kakve nacionalne pozicije. (Ako je nacionalnost već toliko bitna, reći ću ti da sam u privatnom životu i te kako anacionalan, a po poreklu sam Užičanin, i to je jedino osećanje blisko nekakvome nacionalnom koje imam; što naravno, nema nikakvog uticaja na moju dijalektologiju, sve i da sam Japanac. ;)) Vidi, upravo tu leži neslaganje između mene i tebe. Dijalekti se svakako osim dijahronijski moraju posmatrati i sinhronijski — te na osnovu oba gledišta klasificirati — a upravo tim migracijama došlo je do koineizacije srednjovekovnog istočnog i zapadnog štokavskog narečja u današnje štokavsko narečje. Njegovi zapadniji dijalekti čuvaju neke osobine tog predmigracijskog stanja — pretkoineizacijskoga — ali ih u seobama nanete osobine vrlo usko i sinhronijski neraskidivo povezuju sa istočnoštokavskim dijalektima, zbog čega oni i čine jedinstveno narečje. Nemoj me pogrešno shvatiti, veoma mi se sviđa kako ti razmišljaš, ali smatram da previše značaja daješ dijahroniji, a premalo sinhroniji; a u dijalektologiji se oba gledišta moraju uzeti u obzir, inače bismo došli u takvu apsurdnu situaciju da dijalekat, recimo, Banje Luke i dijalekat Trebinja smatramo različitim dijalektima zbog toga što su u jednom trenutku te „predmigracijske“ istorije bili odeliti, iako oni danas (od npr. 17. veka naovamo) dele niz istovetnih fonetskih i fonoloških, morfoloških, sintaktičkih i leksičkih osobina, tek se zamalo unečemu sitnome razlikuju (primerice, u Banjoj Luci je dugo jat diftongalno, a u Trebinju dvosložno). Ne, u osnovi je svega nekakva mešavina, uvek je u pitanju jezička mešavina i ne može ništa biti tako jasno odeljeno i raščlambeno jedno od drugoga. --George D. Božović (talk) 02:28, 21 April 2009 (UTC)

Hvala na odgovoru. To je sve u redu sto si napisao, ali molio bih te da, kao dugogodisnji editor na wikipediji, promjenis te mape i postavis one koje odgovaraju (na clanku o stokavskom dijalektu), te da promjenis template o J.S. jezicima, gdje je slovenski jezik ravnopravno stavljen sa 3-ma varijantama Srpskohrvatskog jezika, a to je je nedopustivo. Inace, ja zaista nemam puno vremena da proucavam pravila wikipedije, te kako se radi postavljanje mapa, mjenjanje, kako se obraca administratorima za vandalizme, i sl. To iziskuje puno vremena, sto ja nemam, a vjerujem da si ti vec uhodan u tome. Ja bih zelio ostati za sada samo kao 'IP member', ali sa budnim pracenjem svih gluposti koje rade hrvatski nacionalisticki izrodi, te prijavljivanjem istih tebi ili nekome drugom normalnom editoru. Dobro bi bilo da ucinis nesto da se mape i templet o Juznoslavnskim jezicima promjeni, jer kao ovakavi oni samo dovode u veliku zabludu onog ko zeli nesto nauciti od engleske wikipedije, a to se ne smije tolerirati. Puno pozdrava.24.86.116.250 (talk) 19:42, 30 November 2008 (UTC)

Hey Djordje, kako mozes trpjeti da ti ovaj jadni uspaljeni patetican imbecil (Ivan Stambuk) 'drzi lekcije' i propovjeda svoje lazi. Kakva jadna 'Zapadna' i 'Istocna' Stokavstina, LOL, Stokavstina je bila i ostace jedinstvena, pa neka crknu svi koji je razdvajaju. Cudna neka 'logika' kojom se prikriva i prekraja istina, a iza koje stoji propala rasisticko-nacionalisticka ustaska propaganda. Ta je 'logika' proizvod poremecenog uma, sto se nazalost pocelo tolerirati na wikipediji. Daj, molim te ako imas vremena i moci, prijavi ovog i slicnih njemu uljeza nekom od administratora, jer ovo sto rade po stranicama wikipedije je zaista nedopustivo. Wikipedija ce izgubiti vrijednost uzdane enciklpoedije ako se ne stopiraju ovi sijaci mrznje. Slicno nesto se dogadja i na diskusionoj stranici Srpsko-hrvatskog jezika. Ovaj jadnik (Ivan Stambuk) redovito brise moje odgovore na njegove iluzionisticke gluposti na toj stranici, ali zasada bezuspjesno. Kako i da jest, on i slicni njemu NO PASSARAN na wikipediji i svugdje uopste. Nadam se da ces procitati ovo i poduzeti nesto da se situacija popravi. Pozdrav i Sretni Blagdani.24.86.116.250 (talk) 06:02, 23 December 2008 (UTC)

Kusturica[edit]

Господине Божовићу,можете ли да ми помогнете са овим. мислим да би то требало уградити у чланак о Кустурици http://www.blic.rs/hronika.php?id=110061. Ако је већ неко потегао те чланке онда је ред да се зна како се све завршило. Далибор Ђурић


Pitanje[edit]

Dragi Djordje, ja sam Marko Prelevic, novinar "Vecernjih novosti". Video sam da ste jedan od kontributora Vikipedije na staroslovenskom jeziku i voleo bih da napravimo pricu o tome, posto mislim da je poduhvat krajnje zanimljiv za citaoce u Srbiji. Ako ste zainteresovani, javite mi se na markop@novosti.rs . —Preceding unsigned comment added by Markonovosti (talkcontribs) 12:30, 19 January 2010 (UTC)

Speedy deletion nomination of File:WChurchill.jpg[edit]

A tag has been placed on File:WChurchill.jpg requesting that it be speedily deleted from Wikipedia. This has been done under section F9 of the criteria for speedy deletion, because the image appears to be a blatant copyright infringement. For legal reasons, we cannot accept copyrighted images or text borrowed from other web sites or printed material, and as a consequence, your addition will most likely be deleted.

If you think that this notice was placed here in error, contest the deletion by clicking on the button labelled "Click here to contest this speedy deletion," which appears inside of the speedy deletion ({{db-...}}) tag (if no such tag exists, the page is no longer a speedy delete candidate). Doing so will take you to the talk page where you will find a pre-formatted place for you to explain why you believe the page should not be deleted. You can also visit the the page's talk page directly to give your reasons, but be aware that once tagged for speedy deletion, if the page meets the criterion, it may be deleted without delay. Please do not remove the speedy deletion tag yourself, but don't hesitate to add information to the page that would render it more in conformance with Wikipedia's policies and guidelines.  Ronhjones  (Talk) 20:04, 27 May 2011 (UTC)

An invitation to join the WikiProject Republika Srpska[edit]

WikiProject Republika Srpska
Project Icon
Hi, Ђорђе Д. Божовић, you are graciously extended an invitation to join the WikiProject Republika Srpska! WikiProject Republika Srpska is a WikiProject whose aim is to improve the quality and coverage of articles related to Republika Srpska and the Serbs of Bosnia and Herzegovina. It is chiefly designed to help users collaborate on articles, but also to resolve open questions and disputes, to establish project-wide conventions, and to coordinate work on vandalism clean-up.

WikiProject Republika Srpska currently covers a total of 1,045 articles and 57 other related pages on the English Wikipedia.

We look forward to welcoming you to the project!


--Anulmanul (talk) 21:46, 17 February 2015 (UTC)

Population update project[edit]

Hi. The 18th edition of Ethnologue just came out, and if we divide up our language articles among us, it won't take long to update them. I would appreciate it if you could help out, even if it's just a few articles (5,000 articles is a lot for just me), but I won't be insulted if you delete this request.

A largely complete list of articles to be updated is at Category:Language articles citing Ethnologue 17. The priority articles are in Category:Language articles with old Ethnologue 17 speaker data. These are the 10% that have population figures at least 25 years old.

Probably 90% of the time, Ethnologue has not changed their figures between the 17th and 18th editions, so all we need to do is change "e17" to "e18" in the reference (ref) field of the language info box. That will change the citation for the artcle to the current edition. Please put the data in the proper fields, or the info box will flag it as needing editorial review. The other relevant fields are "speakers" (the number of native speakers in all countries), "date" (the date of the reference or census that Ethnologue uses, not the date of Ethnologue!), and sometimes "speakers2". Our convention has been to enter e.g. "1990 census" when a census is used, as other data can be much older than the publication date. Sometimes a citation elsewhere in the article depends on the e17 entry, in which case you will need to change "name=e17" to "name=e18" in the reference tag (assuming the 18th edition still supports the cited claim).

Remember, we want the *total* number of native speakers, which is often not the first figure given by Ethnologue. Sometimes the data is too incompatible to add together (e.g. a figure from the 1950s for one country, and a figure from 2006 for another), in which case it should be presented that way. That's one use for the "speakers2" field. If you're not sure, just ask, or skip that article.

Data should not be displayed with more than two, or at most three, significant figures. Sometimes it should be rounded off to just one significant figure, e.g. when some of the component data used by Ethnologue has been approximated with one figure (200,000, 3 million, etc.) and the other data has greater precision. For example, a figure of 200,000 for one country and 4,230 for another is really just 200,000 in total, as the 4,230 is within the margin of rounding off in the 200,000. If you want to retain the spurious precision of the number in Ethnologue, you might want to use the {{sigfig}} template. (First parameter in this template is for the data, second is for the number of figures to round it off to.)

Dates will often need to be a range of all the country data in the Ethnologue article. When entering the date range, I often ignore dates from countries that have only a few percent of the population, as often 10% or so of the population isn't even separately listed by Ethnologue and so is undated anyway.

If Ethnologue does not provide a date for the bulk of the population, just enter "no date" in the date field. But if the population figure is undated, and hasn't changed between the 17th & 18th editions of Ethnologue, please leave the ref field set to "e17", and maybe add a comment to keep it so that other editors don't change it. In cases like this, the edition of Ethnologue that the data first appeared in may be our only indication of how old it is. We still cite the 14th edition in a couple dozen articles, so our readers can see that the data is getting old.

The articles in the categories linked above are over 90% of the job. There are probably also articles that do not currently cite Ethnologue, but which we might want to update with the 18th edition. I'll need to generate another category to capture those, probably after most of the Ethnologue 17 citations are taken care of.

Jump in at the WP:LANG talk page if you have any comments or concerns. Thanks for any help you can give!

kwami (talk) 02:12, 4 March 2015 (UTC)

ArbCom elections are now open![edit]

Hi,
You appear to be eligible to vote in the current Arbitration Committee election. The Arbitration Committee is the panel of editors responsible for conducting the Wikipedia arbitration process. It has the authority to enact binding solutions for disputes between editors, primarily related to serious behavioural issues that the community has been unable to resolve. This includes the ability to impose site bans, topic bans, editing restrictions, and other measures needed to maintain our editing environment. The arbitration policy describes the Committee's roles and responsibilities in greater detail. If you wish to participate, you are welcome to review the candidates' statements and submit your choices on the voting page. For the Election committee, MediaWiki message delivery (talk) 13:06, 23 November 2015 (UTC)

ArbCom elections are now open![edit]

Hi,
You appear to be eligible to vote in the current Arbitration Committee election. The Arbitration Committee is the panel of editors responsible for conducting the Wikipedia arbitration process. It has the authority to enact binding solutions for disputes between editors, primarily related to serious behavioural issues that the community has been unable to resolve. This includes the ability to impose site bans, topic bans, editing restrictions, and other measures needed to maintain our editing environment. The arbitration policy describes the Committee's roles and responsibilities in greater detail. If you wish to participate, you are welcome to review the candidates' statements and submit your choices on the voting page. For the Election committee, MediaWiki message delivery (talk) 13:32, 23 November 2015 (UTC)